Category Archives: Zanimljivosti

Na imanju Gojka Kneževića u Petkovcu odrzana manifestacija “Krajiška žetva i vršidba “, a vrsidba u Svodni

Manifestacija  je okupila više od pedeset učesnika, a održala se u dva dijela , u prvom je ručno obavljena žetva, a žito se zapregama vozilo u Svodnu gdje je u vecernjim satima obavljena vršidba.

DSCN2615
I žetva i vršidba obavljeni su kao što se to radilo nekad davno , žetaoci su u narodnim nošnjama , doručak je na njivi poslužen u drvenim posudama.

DSCN2685

Vršidba se radila  na staroj mašini.

Citavu manifestaciju je pratila krajiška pjesma ojkača.

DSCN2706DSCN2710Manifestaciji je prisusvovala i nacelnica opstine Snjezana Railic.

Na 7. MEDJUNARODNOM TAKMICENJU „ZLATNA LIPA TUHELJA”2016 MJESOVITI HOR “UNA” OSVOJIO ZLATNU PLAKETU

Ovo međunarodno takmicenje koje se održava pod geslom „U pjesmi su narodi ujedinjeni“ okupilo je 850 pjevača u 24 zbora iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Na otvorenju su svi okupljeni zborovi u amfiteatru hotela „Well“ zajedno zapjevali hrvatsku himnu „Lijepa naša Domovino“.

13391586_1206566539361713_7989618041373736177_o „Zlatna lipa Tuhlja“ osvojio je slovenski ženski zbor „Carmen manet“ iz Kranja, pod umjetničkim vodstvom dirigenta Primoža Kerštanja. U nadpjevavanju je sudjelovalo pet najboljih zborova koji su osvojili zlatne plakete: Mješoviti hor „Una“, Novi Grad (Bosna i Hercegovina), Pjevački zbor „Josip Štolcer Slavenski“, Čakovec (Hrvatska) te tri slovenska zbora: Mešani pevski zbor „Gorenje“, Velenje, Mešani pevski zbor „Obalca“, Koper i „Carmen manet“, Kranj. Posebne nagrade dodijeljene su Goranu Vuleti („Una“, Novi Grad, BiH) za pokazanu izrazitu muzikalnost, Senki Bašek-Šamec („Josip Štolcer Slavenski“, Čakovec) za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog skladatelja „Čardaš“ Emila Cossetta te Špeli Kasesnik („Gorenje“, Velenje – Slovenija) kao najboljoj dirigentici ovogodišnje „Zlatne lipe Tuhlja“.

izvor teksta-KUD “NASA LIPA” TUHELJ

POVRATAK PRIRODI I SELU

Zadnjih godina je, sto zbog ekonomskih razloga, sto zbog umora od ubrzanog nacina zivota, primjetan povratak ljudi prirodi i selu. Naravno, pojedini se vracaju zbog loseg stanja porodicnog budzeta, a neki zbog odmora u prirodi.

Primjetan je rast novih zasada vocnjaka, kao i pojava vise uzgajivaca pcela. Jedan od takvih je i pcelinjak Ceric u Ljubinji.

Objavljujemo ovaj prilog da se vidi kako lijepo izgleda uredjen pcelinjak od koga se moze imati i ekonomska korist.

13383639_628624743981055_109483451_o(1)Naravno da pcelinjak zahtjeva mnogo rada i truda, ulaganja, a i prinosi zavise od toga kakva je godina. Ovaj posao morate voljeti.

13334362_628624333981096_2122281456_oVrijem je rojenja, pa se oko pcelinjaka u ovo doba mogu vidjeti ovakve slike.

Inace je godina pocela lose za pcelare, zbog toga sto je cvijet bagrema prosao i bio los, zbog loseg vremena. Nailazi cvijet kestena i lipe, ako bude lijepo vrijeme stanje ce se vjerovatno popraviti.

 

“Bubano” -PRICE NASIH SUGRADJANA

 mačka

  Prije nekoliko godina jedna porodica sa sela je kupila stan u neboderu iznad Gavrilovića i sa sobom povela mačora.

   Kada je ta porodica vidjela da ne mogu živjeti u gradu, oni odluče da se vrate na selo. U svemu tome mačor ostane u gradu, tacnije kod nebodera. Kako je on bio umiljat, puštao je sve da ga miluju. Vidjevši takvog mačora jedna divna gospođa iz nebodera (gospođa Nevra) odluči da preuzme brigu o njemu. Brinula je o njemu, hranila ga, tepala mu i mačor ju je jako zavolio.Jedna od stanarki ga je zvala Marko, a teta Nevra Bubano. Sve bi to bilo lijepo da  mnogim stanarima taj mačor nije  smetao. Koliko im je smetao, pričalo se na Savjetu stanara zgrade,  jer,  zamislite, mačor je pravio ogromnu štetu u zgradi.

Nego, smetao je!!!

    Ipak je neboder u centru grada. Ružno je vidjeti mačku ispred. Mačor je spavao uvijek ispred nebodera, u zgradu bi ulazio kad je kiša padala ili je bila velika zima.

     Unoseći mokre kišobrane, stanari su pravili lokve u zgradi i govorili kako je to mačor urinirao. Koliko im je smetao da su ga nekoliko puta odnosili i bacili nekoliko kilometara daleko, ali se on ipak uvijek vraćao. Jer tu mu je bio dom. Pošto lično ja obožavam životinje, pse i mačke posebno, bila sam jedna od malobrojnih prolaznika koja bi ga pomilovala i nahranila,  kao i moji najbliži. Ljetos ga je jedan pijani klinac udario nogom u glavu. Liječio svoj bijes na nevinom biću. Jedva se oporavio uz ljubav i njegu gđe Nevre i nas.

    Kao trenutno rješenje , teta Nevra mu je napravila “kućicu” iza zgrade da ne smeta stanarima. Tu bi mu odnijela večeru te nakon toga bi ušao u kućicu i tu proveo cijelu noć. Čak smo planirali kako da ga spasimo od zime i odlučili da je najbolje da bude u stanu već spomenute gospođe.

   Tako je preživio zimu,izlazio ponekad i javljao se udarajući glavom u vrata da je stigao. Sve do juče, kada je jedna , kako da je nazovem, nemam pravu riječ , rekla svom unuku ,još bih ga nazvala najgorim imenom, da ubije macora jer još je urinirao na drva. Zamislite!!! I on je to uradio!!! Ubio ga je!!!

    Danas nam je gđa Nevra javila guseci se u plaču da ga je našla ispred zgrade kako je iskrvario. I nadovezujem se na  priču od neki dan,kakvi smo mi to??? Kome može da smeta to nedužno biće? Nisu oni životinje,MI SMO! Šta smo postali? Zašto je nekome smetalo što je taj mačor nečija sreća?! Godine brige,ljubavi,sreće neko za jedan dan uništi.

                                                                                                                        Dajana Radmnovic

U MOSKVI I OKOLINI U BOGOJAVLJENSKOM

kupanju ucestvovalo je  80.000 Rusa.

kupanjeZA TO JE BILO PRIPREMLJENO 208 OTVORA NA LEDU-DEZURALO JE PREKO 3000 LJEKARA I SPASILACA.

Cak oko 80 hiljada pravoslavnih vjernika ucestvovalo je u Bogojavljanskom plivanju i uranjanju u vodu na teritoriji Moskve i Podmoskovlja.

Tradicionalno, u Rusiji se radi toga prave okrugli otvori u ledu ili u obliku krsta.

Na teritoriji glavnog grada Rusije i njegovoj okolini bilo je pripremljeno ukupno 208 mjesta za bogojavljansko kupanje.

Pored svakog su dezurali spasioci, policajci i lekari. Ukupno njih vise od tri hiljade.

25.12.2015 . Kako nidjose ova vremena kada se

 zivi “500 na sat”,  a mlade generacije nizasta nisu zainteresovane (telefoni,internet,alkohol,realiti emisije i kafici im jedini svijet ),iznenadimo se ponekad  da se ponegdje pojavi  mlado lice  “bistra uma”. Evo jednog mladog lica iz Novog Grada.

10346621_573070182843206_8307354635468612951_n   Naime ,na knjizevnoj veceri posvecenjoj  danu sjecanja na zrtve dobojskog logora smri 1915-1917 ,ucestvovala je i Jelena Vujanovic  iz Novog Grada,gdje je  od  knjizevnika knjizevnog kluba “Jovan Ducic”dobila pohvale -citiram”primjetno je da ista ima talenat i da zvuci kao zrela pjesnjikinja”

Evo jedne Jelenine pjesme
Boemi danas

Nikad sesir ne skida, jer ga taj i nema.
Dok se cita poezija on za stolom drijema.
Cipele ne lakira, jer on nosi starke.
Djevojke ne sarmira, vec koristi varke.

U kafani redovan je, jer to  sad je moda.
Case redom razbija-to mu razonoda.
Izgizvanu kosulju raskopca do pasa.
Cim popije koju, kaze : „Boem ja sam“.

Uz turbo folk rado on se zatetura.
Svemu tome cudi se pjesnik Jaksic Djura.
Gleda Djura, krsti se – „Jа, cudne nafake.
Danas se boemom zovu pijanice svake!“

 

 

Danas je Međunarodni dan ljubaznosti!

Obilježite Međunarodni dan ljubaznosti gestovima koji će drugima pokazati da niste sebični, da vam je stalo do njih, trudite se da češće budete nasmijani i raspoloženi, i da tu pozitivnu energiju prenosite na druge.

2137b84013b585b2802745600558a9ec_L

Na inicijativu Svjetskog pokreta za ljubaznost, u Tokiju je 13. novembra 1998. godine održana konferencija o ljubaznosti i tom prilikom je donesena posebna deklaracija koja govori o toleranciji i prihvatanju različitosti.  

Naglašavajući važnost pomenute deklaracije, upravo je 13. novembar izabran za Svetski dan ljubaznosti.

Svetski dan ljubaznosti posebno se obeležava u Kanadi, Japanu, Australiji, Nigeriji i Saudijskoj Arabiji, a poslednjih nekoliko godina sve veću popularnost stiče i u Indiji, Italiji, Singapuru i Velikoj Britaniji.