Stari rudnici Trgovske gore, te kasarna Čerkezovac u opstini Dvor, u Republici Hrvatskoj, planirani su za izgradnju i odlaganje nukleranog otpada, gdje bi bilo smješteno istrošeno gorivo i radioaktivni otpad iz nuklerane elektrane Krško. Ova lokacija nalazi se samo tri kilometra od rijeke Une, te svega 500 metara zračne linije od glavnog izvorišta pitke vode u Novom Gradu. Prijedlog deklaracije o neprihvatanju odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u utorak će razmatrati Federalni parlament.
Tišina koja je do prije nekoliko mjeseci bila najglasnija sa bh. strane, kada se govorilo o problematici izgradnje odlagališta nuklearnog otpada nedaleko od hrvatsko-bosanske granice u hrvatskoj općini Dvor, prekinuta je diplomatskom inicijativom naše zemlje nakon reakcija stanovništva Pounja s ove strane državne granice. “Vijeće ministara BiH aktivno učestvuje i razmatra materijale nadležne državne agencije i u tom smislu dat ćemo svoj doprinos”, poručio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
A načelnici općina koje se nalaze u slivu Une poslali su protestno pismo nadležnima u kojem traže od institucija Bosne i Herecegovine da zaštite te općine, te da spriječe izgradnju odlagališta. “Ne može biti nikakvog deklarativnog izjašnjavanja rukovodstva BiH već mora biti konkretna akcija, jer su ugrožene općine u Bosni i Hercegovini”, poručila je načelnica Općine Novi Grad Snežana Rajilić. Izbor lokacije za izgradnju nuklearnog odlagališta temeljio se na kriterijima hrvatske vlade iz 1992. godine, što i stoji u brošuri izdanoj tim povodom. Stoji i to da su tokom ratnih godina rađene i procjene o lokaciji izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada.
“Ostaje nejasno kako su provođena istraživanja koja traju godinama – kad od 1991. do 1995. godine prostor Dvora nije bio pod ingerencijom Republike Hrvatske. To je tada bilo ratno stanje”, napominje Dijana Miličević, aktivistkinja i članica Srpskog privrednog društva Privrednik-Hrvatska. Trusno i vodopropusno – to je opis ovdašnjeg kvaliteta zemljišta. Ukoliko dođe i do najmanje havarije, ne bi bila ugrožena samo rijeka Una već i dio savskog sliva, kojem Una pripada. “Sve strategije razvoja općina i gradova koji su u dolini Save, odnosno savskog sliva se baziraju upravo na organskoj poljoprivrednoj proizvodnji, proizvodnji zdrave hrane, na ekološkom i održivom razvoju”, ističe Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una. Ekološka katastrofa koja se desila u japanskoj nukleraki Fukušima pokazala je da se havarije događaju i u visoko razvijenim zemljama. Postojanje odlagališta opasnog radioaktivnog materijala u našoj blizini, bila bi katastrofa u nastajanju.
